Struga, kako vpro~em i
drugi gradovi vo Makedonija, vo tekot na istorijata menuvala najrazli~ni gospodari. Sekoj
od niv na svoj na~in ostaval del od svojata kultura vo Struga. Kako istorijata na Ohrid,
isto taka i istorijata na Struga, zapo~nuva so neolitot. Svedo{tva za toa se nao|aat vo
artefaktite na arheolo{kite naodi na poznatite arheolo{ki lokaliteti "Ustata na r.
Crn Drim" i "Crkovni liva|e" vo selo Vrani{ta.
Od vremeto na Makedonskite kralevi
e dobro so~uvaniot bronzen {lem pronajden na lokalitetot "Sv. Ilija" kaj selo Delogo`da,
koj denes se ~uva vo Stru{kiot muzej. Od vremeto na ranohristijanskiot period, 5-6 vek,
poteknuvaat bazilikite vo selo Radoli{ta, selo Oktisi i selo Delogo`da. Jasno e deka
ve}e vo ovoj period vo Struga i stru{ko postoel
eden intenziven `ivot posvedo~en so izvonrednata izrabotka na pronajdenite predmeti,
so rasko{nite grobni prilozi, so ~istiot likoven izraz i, pred se, so brojnosta na
onie li~nosti {to znaele vo utilitarnoto da baraat i elementi na vistinska umetnost.
Za kulturnata istorija na Struga
i stru{ko od posebno zna~ewe se spomenatite ranohristijanski baziliki vo selo Oktisi i
selo Radoli{ta. Tie se trikorabni, so naos, narteks i baptisterium (krstilnica), a
ona {to gi pravi veli~estveni se podnite mozaici. Baziliki od ovoj tip ima po celiot
Balkan. Edni od niv se zna~ajni poradi svoite arhitektonski re{enija, drugi zaradi
mozaicite i drugata dekoracija, a treti zaradi arhitekturata i dekoracijata. Me|utoa ne ~esto se nao|aat baziliki so podni mozaici {to pretstavuvaat tolku retki kompozicii: vo Okti{kata vo narteksot e pretstavena kompozicija {to go pretstavuva vlezot vo Rajot, a vo Radoli{kata, vo naosot - centralen del na hramot, me|u drugite poznati hristijanski simboli se nao|a i Jagulata, kako riba karakteristi~na za Ohrid i Struga. A ribata vo ranohristijanskiot period, kako i podocna, bila eden od simbolite na Hrista.
Vo Struga i stru{ko e prisutna
tradicijata na Svetite Kliment i Naum - za {to postojat pove}e nazivi na lokaliteti od ova vreme: "Klimentica" vo centarot na Struga, posebno lokalitetot
"Sv. Bogorodica Pre~ista" vo selo Vrani{ta koja pretstavuva raritet ne samo vo
Makedonija, tuku i na Balkanot. Od sredniot vek, najstaro slikarsko ikonopisno delo
vo Struga e ikonata Sv. \or|i
(1267 g.), od istoimenata crkva. Vo Struga od vremeto na
turskiot period bi gi nabroile: Amamot, koj iako e so skromni dimenzii, gi sodr`i site elementi na amamite vo Makedonija i "Halveti te}e", koj e za{titen kako spomenik na kulturata.
Od vremeto na prerodbata poteknuvaat
mnogubrojni crkvi vo Struga i stru{ko, vo site naseleni mesta so hristijansko naselenie.
Site niv gi karakterizira poznatiot poseben stil vo arhitektonski
pogled, posebno so bogatite i vredni rezbani ikonostasi na koi se nao|aat mnogubrojni
"Prestolni" i "Prazni~ni" ikoni, a vnatre{nosta na crkvite ja krasat yidniot fresko - `ivopis.
Najpoznata me|u crkvite vo stru{ko e gradskata soborna crkva "Sv. \or|ija", so izvonreden
ikonostas vo rezba (zavr{en vo 1850 godina), koja sodr`i i bogata kolekcija na ikoni.