Kultura i Umetnost


      Struga, kako vpro~em i drugi gradovi vo Makedonija, vo tekot na istorijata menuvala najrazli~ni gospodari. Sekoj od niv na svoj na~in ostaval del od svojata kultura vo Struga. Kako istorijata na Ohrid, isto taka i istorijata na Struga, zapo~nuva so neolitot. Svedo{tva za toa se nao|aat vo artefaktite na arheolo{kite naodi na poznatite arheolo{ki lokaliteti "Ustata na r. Crn Drim" i "Crkovni liva|e" vo selo Vrani{ta.

      Od vremeto na Makedonskite kralevi e dobro so~uvaniot bronzen {lem pronajden na lokalitetot "Sv. Ilija" kaj selo Delogo`da, koj denes se ~uva vo Stru{kiot muzej. Od vremeto na ranohristijanskiot period, 5-6 vek, poteknuvaat bazilikite vo selo Radoli{ta, selo Oktisi i selo Delogo`da. Jasno e deka ve}e vo ovoj period vo Struga i stru{ko postoel eden intenziven `ivot posvedo~en so izvonrednata izrabotka na pronajdenite predmeti, so rasko{nite grobni prilozi, so ~istiot likoven izraz i, pred se, so brojnosta na onie li~nosti {to znaele vo utilitarnoto da baraat i elementi na vistinska umetnost.

      Za kulturnata istorija na Struga i stru{ko od posebno zna~ewe se spomenatite ranohristijanski baziliki vo selo Oktisi i selo Radoli{ta. Tie se trikorabni, so naos, narteks i baptisterium (krstilnica), a ona {to gi pravi veli~estveni se podnite mozaici. Baziliki od ovoj tip ima po celiot Balkan. Edni od niv se zna~ajni poradi svoite arhitektonski re{enija, drugi zaradi mozaicite i drugata dekoracija, a treti zaradi arhitekturata i dekoracijata. Me|utoa ne ~esto se nao|aat baziliki so podni mozaici {to pretstavuvaat tolku retki kompozicii: vo Okti{kata vo narteksot e pretstavena kompozicija {to go pretstavuva vlezot vo Rajot, a vo Radoli{kata, vo naosot - centralen del na hramot, me|u drugite poznati hristijanski simboli se nao|a i Jagulata, kako riba karakteristi~na za Ohrid i Struga. A ribata vo ranohristijanskiot period, kako i podocna, bila eden od simbolite na Hrista.

      Vo Struga i stru{ko e prisutna tradicijata na Svetite Kliment i Naum - za {to postojat pove}e nazivi na lokaliteti od ova vreme: "Klimentica" vo centarot na Struga, posebno lokalitetot "Sv. Bogorodica Pre~ista" vo selo Vrani{ta koja pretstavuva raritet ne samo vo Makedonija, tuku i na Balkanot. Od sredniot vek, najstaro slikarsko ikonopisno delo vo Struga e ikonata Sv. \or|i (1267 g.), od istoimenata crkva. Vo Struga od vremeto na turskiot period bi gi nabroile: Amamot, koj iako e so skromni dimenzii, gi sodr`i site elementi na amamite vo Makedonija i "Halveti te}e", koj e za{titen kako spomenik na kulturata.

      Od vremeto na prerodbata poteknuvaat mnogubrojni crkvi vo Struga i stru{ko, vo site naseleni mesta so hristijansko naselenie. Site niv gi karakterizira poznatiot poseben stil vo arhitektonski pogled, posebno so bogatite i vredni rezbani ikonostasi na koi se nao|aat mnogubrojni "Prestolni" i "Prazni~ni" ikoni, a vnatre{nosta na crkvite ja krasat yidniot fresko - `ivopis. Najpoznata me|u crkvite vo stru{ko e gradskata soborna crkva "Sv. \or|ija", so izvonreden ikonostas vo rezba (zavr{en vo 1850 godina), koja sodr`i i bogata kolekcija na ikoni.

Literatura i Teatar

        Pridonesot na Struga i Stru{ko vo razvitokot na makedonskata literatura
        Podvigot na Miladinovci
        Zo{to Zbornikot na narodni pesni na Miladinovci ne izlegol pod imeto na trojcata bra}a
        Teatarot i kinoto vo Stru{ko
        Vojdan ^ernodrinski - Osnovopolo`nik na makedonskata dramska literatura
        Dimitar Miladinov (1810-1862)
        Konstantin Miladinov (1830-1862)
        Naum Miladinov (1817-1897)
        Risto Krle (1900-1975)
        Dimitar Ko~ov (1901-?)
        Filip Kavaev (1904-?)
        Asen Kavaev (1895-1967)
        Petar ^akar (1912-?)
        Dragutin Lazarevski (1900-1964)
        Milisav Antonievi} - Drimkolski (1910-?)
        Vlado Maleski (1919-1984)
        Milan \ur~inov (1928-)
        Cvetko Martinovski (1930-)
        Jovan Strezovski (1931-)
        Jovan Koteski (1932-2001)
        Bo{ko Sma}oski (1938-)
        Petko Domazetovski (1935-)
        Milutin Bebekovski (1941-)
        Krste ^a~anski (1949-2003)
        Dimitrie Duracovski (1952-)


Muzi~ka umetnost i tradicija

        Muzi~koto minato na gradot
        Naum Miladinov (1817-1897)
        \or|i Hristo Ikonomov (?-?)
        Krstan Sanxak (Kalistrat) (1830(?)-1914)
        Sotir Golabovski (1937-)
        Risto Avramovski (1943-)


Likovna umetnost

        Yidnoto slikarstvo i ikonopisot vo stru{kiot kraj
        Likovnata umetnost vo 20-tiot vek
        Vangel Koxoman (1904-1994)
        Ilija Axievski (1926-)


Kulturno nasledstvo i spomenici na kulturata

        Kulturnite spomenici vo Struga i Stru{ko
        Ikoni od Struga i Stru{ko
        Bazilikata vo s. Radoli{ta (5-ti vek)
        Bazilikata kaj s. Oktisi (5-6-ti vek)
        Pe{terna crkva Ro`destvo na Bogorodica vo s. Kali{ta (sreden vek)
        Orientalnata bazilika Sv. Bogorodica Pre~ista vo s. Vrani{ta (9-10-ti vek)
        Pe{terna crkva Sv. Arhangel Mihail vo Rado`da (13-14-ti vek)
        Pe{terna crkva Sv. Atanasija vo Kali{ta (14-ti vek)
        Pe{terna crkva Sv. Spas kaj s. Vi{ni (14-ti vek)
        Svetosta na Spasica Vi{enska (Prevzemeno od Makedonsko Sonce.)
        Gradskata soborna crkva Sv. \or|ija (19-ti vek)
        Halveti te}e (18-ti vek)


Kulturni ustanovi

        Presek na kulturniot `ivot vo Stru{ko
        Dom na kultura "Bra}a Miladinovci"
        Biblioteka "Dimitrija i Konstantin Miladinovci"
        Kulturno-umetni~ko dru{tvo "Ilinden"
        Istorijat na kulturno-obrazovnata ustanova "Bra}a Miladinovci"
        Osvrt za prirodno-nau~niot muzej d-r "Nikola Nezlobinski"


Narodna materijalna kultura i govor

        Pregled na narodnata materijalna kultura (arhitektura, zanaet~istvo, nosii)
        Stru{kiot govor


Prilozi

        Enciklopedija na kulturnoto nasledstvo na Struga
        "Ah, {to ubav `ivot te~e{e" od Naum Bajo
        "Himnata na Makedonija e ispeana vo ku}ata na Sotir [uta" od Nasko Nastoski