Tragi~niot kraj na dvajcata golemi stru`ani


      Dimitar Miladinov e presre}en {to mo`e da u~i 40 stru`an~iwa, `edni za znaewe. Po~etniot pesimizam is~eznuva. Ve}e na 28 Noemvri 1859 godina, edno pismo od golemiot prerodbenik blika so radost zaradi vidliviot napredok na makedon{tinata vo Struga:

      "Tuka vo Struga dobro odime so makedonstvoto, imame 4 u~enici od Ohrid! Dvajca sve{tenici ja slu`at slu`bata crkovna vo Struga. Sli~no i vo u~ili{teto na{e. Ura! Ura!...".

      Od edno drugo negovo pismo se gleda deka si postavil cel da otvori makedonska gimnazija ili vo Bitola ili vo Voden, no pove}e sakal toa da stane vo Bitola, zo{to tokmu vo sedi{teto na Bitolskiot vilaet se nao|alo `ari{teto na grcizmot vo ovoj del na Makedonija.

      Po smrtta na tolerantniot Joanikie, Dimitar Miladinov bil prisilen da istapi otvoreno protiv protosingelot Meletie, kogo Patrijar{ijata od Carigrad sakala da go nazna~i na mestoto na pokojniot vladika.

      [tom uznale za taa kombinacija, ohri|ani i stru`ani sobrale potpisi protiv Meletie. Nivniot ~etvrt protest (od 20 fevruari 1860 godina) sodr`el nad 12.000 potpisi od Ohridsko i od Stru{ko. Vo taa borba osobeno se projavil Dimitar Miladinov. I drugi se voshituvale od negovata beskompromisna borba. Rusinot Aleksandar B. Ra~inski izjavil:

      "Vo negovoto lice jas za prvpat vidov naroden deec".
Eden drug sovremen avtor pi{uva:
      "Toj za Makedoncite e povikaniot, pratenikot od sudbinata spasitel".
A eve {to veli samiot Dimitar:
      "Gore glavite! Go ukoruvaat na{iot jazik i go narekuvaat varvarski, eden od najstarite i najbogatite jazici! Grcite ne odrekuvaat. No toa e stara pesna... Sega ni fanariotite ne mo`at da la`at kako pred 50 godini vo Kostur... Da se zbogatime so misli i so idei na na{iot jazik, potoa da u~ime i drugi jazici".

      I pokraj protestite na stru`ani i ohri|ani, Patrijar{ijata go nazna~uva Meletie za vladika vo Ohrid. Meletie zapo~nuva vedna{ da dejstvuva so vizantiska perfidnost protiv Dimitar Miladinov. Go kleveti pred turskite vlasti deka bil buntovnik i neprijatel na dr`avata na sultanot. Tie kleveti gi povtoruva sekojdnevno, za da gi vkoreni vo svesta na ne mnogu sposobnite turski rakovoditeli, ~ij{to `ivot te~e isklu~ivo me|u bogatite jadewa i haremskite u`ivawa. Za posigurno da ja ostvari podmolnata zamisla, Meletie se zdru`uva i so bitolskiot vladika Venedikt; isto taka celosno amoralen ~ovek; duhovnik bez avtoritet i ~est; bez uset za ~ove~nost i pravda. Dvajcata "duhovnici" podgotvuvaat planska zavera protiv Dimitar Miladinov, koj stanal poim za Struga.

      Se slu~i, vo istata 1860 godina, velikiot vezir Mehmed Karal da gi poseti pogolemite makedonski gradovi, bo`em da ja ispita polo`bata na naselenieto, a vsu{nost da organizira lov na ruski agenti, iako takvi nemalo vo Makedonija. Toa im pomognalo na Meletie i na Venedikt da go zabrzaat tekot na nastanite za kone~no da go otstranat golemiot stru`anec od istoriskata scena. Pak vo toa leto, vo Ohrid do{ol bitolskiot valija Abdul Kerim pa{a. Vladikata Meletie organiziral intimna ve~era za nego, mu dal potkup vo zlato i go pridobil za planot protiv u~itelot Dimitar Miladinov. Okolu neumorniot prerodbenik se pove}e se stegal obra~ot.

      Vo toa vreme vo Ohrid rabotel i eden lekar Grk, d-r Anastas K. Serezli, rodum od gradot Serez. Grkot bil doka`an i proveren prijatel na Makedoncite. Negovata profesija mu ovozmo`uvala slobodno da se dvi`i niz site naselbi vo oblasta. Toj go polzuval toa pravo za da im pomaga na Makedoncite, toga{ koja }e se uka`ela potreba. Vo po~etokot na 1861 godina d-r Serezli doznal za novite spletki na vladikata Meletie. Vedna{ zaminal za Struga i go predupredil li~no Dimitar Miladinov za opasnosta {to mu se zakanuvala. Doktorot go posovetuval vremeno da se zasolne nekade podaleku. Miladinov odbil da go poslu{a, verojatno zatoa {to ne sakal da se poka`e stra{livec. Toj i ne bil takov, no trebalo da go poslu{a sovetot na prijatelot Grk.

      Na 16 fevruari 1861 godina, serdarot na bitolskiot valija Abedin beg, so vooru`ena pridru`ba, go razbudil semejstvoto na Dimitar Miladinov vo Struga, vlegol vo ku}ata i po~nal da vr{i pretres po site prostorii. Abedin beg zaplenil ~etiri vre}i so knigi i pisma i edna torbi~ka so sobrani stari moneti. Potoa grubo go spoteral D. Miladinov pred o~ite na negovata sopruga i na ispla{enite deca, i go zatvoril vo Upravniot dom vo Struga. Istiot den bile zatvoreni Georgi ^akarov, Jovan Evrov i nekoi drugi. Za nesakaniot nastan Kuzman [apkarev itno gi izvestil bra}ata Robevi od Bitola, so nade` deka tie }e mo`at da prezemat ne{to za osloboduvawe na zatvorenite.

      Idnoto utro, na 17 fevruari, Abedin beg gi prefrlil Miladinov i ^akarov vo ohridskiot zatvor. ^akarov bil osloboden po intervencija na eden negov prijatel, a Miladinova go ka~ile na kow za da sprovedat vo Bitola. Na razdelba, na svoite soborci, u~enici-naslednici im rekol:

      "[to ste se upla{ile taka, deca? ^ove~kiot `ivot e edna raka krv, za tolku li }e se pla{am! Jas odam vo sigurna smrt, no narodot nema da umre zaedno so mene; toj }e ostane `iv i eden den }e voskresne; toga{ }e ja oceni i mojata krv. Jas go poseav semeto, a vie bidete `ivi da go po`neete negoviot plod".

      Dodeka Dimitar Miladinov ~mael vo temnite }elii na bitolskiot centralen zatvor, vo blizinata na gradskiot amam, kaj ~inarot, negovite najverni prijateli, soborci i doma{ni se razdvi`ile za da mu pomognat da bide osloboden. Toj ni{to ne storil protiv turskata vlast i nejzinite zakoni. Stru{kite prijateli ja posovetuvale negovata sopruga Mitra D. Miladinova da isprati molba do konzulite vo Bitola, koi{to, vo toga{ni uslovi, mo`ele da pomognat do opredeleni granici. Sli~en sovet i bil daden verojatno i od angliskiot konzul.

      Na 17/29 juni 1861 godina, Mitra D. Miladinova ispratila molba, na gr~ki jazik, do angliskiot konzul vo Bitola ^arls I. Kalvert, a preku ruskiot konzul Hitrovo - viden diplomat od ignatievskoto u~ili{te - i do francuskiot ambasador vo Carigrad. Vo molbata do angliskiot konzul Miladinova na najsoodveten na~in go iska`uva svoeto cvrsto veruvawe vo nevinosta na soprugot:

      "Ve molam neposredno da se zame{ate preku po~ituvanoto Prateni{tvo na Va{ata vlada vo Carigrad pred Visokata Porta, da i se predadat moite spravedlivi `albi i da se izdejstvuva ispolnuvaweto na moite i na decata `elbi, to est da se spasi i da bide osloboden mojot quben soprug preku bespristrasna istraga vo duhot na bo`jata pravda".

      Na 24 juli 1861 godina konzulot Kalvert ispratil izve{taj do angliskiot ambasador vo Carigrad Bulver, vo vrska so zatvoraweto na Dimitar Miladinov:

      "Jas li~no ja posetiv Struga pred nekolku meseci i, dodeka bev tamu, ~uv nekoi ne{ta za ~ovekot (Dimitar Miladinov), ~ija sopruga energi~no apelira za za{tita i za ispravawe na gre{kata. Imam osnova da smetam deka taa i nejzinoto semejstvo se nao|aat vo celosno bedna polo`ba... Miladinov e pove}e `rtva na politi~ko-religiozno gonewe od strana na gr~koto duhovenstvo i osobeno na gr~kiot arhiepiskop vo Bitola" (Benedikt).

      Dobronamernite i humanite intervencii ne spomognale. Dimitar Miladinov bil sproveden vo Carigrad. Tamu go smestile vo u{te pomemlivi zatvori. Turskite vlasti go zatvorile i Konstantin Miladinov, avtorot na "T'ga za jug". Stru{kite bra}a padnaa kako `rtva na najniski intrigi. Vo prvata kusa istorija na makedonskiot narod na makedonski jazik - izdadena vo vid na Programa vo 1945 godina vo Bitola - pi{uva:

      "Bra}ata Miladinovci se edni od prvite borci vo Makedonija za nejzinoto nacionalno osloboduvawe i za sestranoto kulturno i materijalno razvivawe na Makedoncite. Od niv sekoj Makedonec, pa i sekoj ~ovek, ima {to da nau~i i nivniot primer e primer dostoen za sledewe".